Автор Тема: Рекла Казала IV: Fury Road  (Прочитано 2384690 пати)

Отсутен Ученик

  • Јуниор
  • **
  • Пораки: 525
Одг: Рекла Казала IV: Fury Road
« Одговори #6495 на: 04 Јуни 2019, 20:53:43 pm »
Да не отварам нова тема - Имаме форумаш кој продава половни делови по фер цени ? Конкретно ми треба фиока за А4 (Б6) со код на боја N3A/LC

Отсутен Deni

  • Photo & Light
  • Легенда
  • *****
  • Пораки: 55107
  • Махер
Одг: Рекла Казала IV: Fury Road
« Одговори #6496 на: 04 Јуни 2019, 21:10:49 pm »
@prcot

Отсутен Дибидус

  • Редовен
  • ***
  • Пораки: 1758
  • Veritas Vos Liberabit
Одг: Рекла Казала IV: Fury Road
« Одговори #6497 на: 04 Јуни 2019, 21:15:13 pm »
Прчот не продава половни делови. Само нови.
Brains are awesome. I wish everybody had one.

Отсутен Banzai

  • Blitzqueen
  • Легенда
  • *****
  • Пораки: 10000
Одг: Рекла Казала IV: Fury Road
« Одговори #6498 на: 04 Јуни 2019, 21:57:17 pm »
https://www.facebook.com/Deutsche-auto-parts-618386371912189/

Овие ми се пријатели, али не знам дали имаат тоа што ти треба :)
За вкусовите не се дискутира, по нив се плука.

Отсутен Stratro

  • Легенда
  • *****
  • Пораки: 22224
Одг: Рекла Казала IV: Fury Road
« Одговори #6499 на: 06 Јуни 2019, 09:10:21 am »
Ah ta vremena “socijalističkog mraka” kad smo “umirali od gladi” u “tamnici naroda”

Dakle, šta smo imali u SFRJ?


1. "Levi Srauss" je proizvodio Varteks iz Varaždina
2. "Lee Cooper“ - Beko
3. "Wrangler" se proizvodio u Makedoniji
4. Tenisice "Puma" u Borovu
5. "Adidas" - Planika (Slovenija), ...''Nike'' nije ni postojao, pojavio se tek krajem sedamdesetih
6. "Boss" se radio u Diorku, Kragujevac
7. "Javor" iz Ivanjice proizvodio 20.000 košulja mjesečno za izvoz
8. "22.decembar" proizvodio uniforme za vojsku i policiju
9. "Elan" proizvodio skije na kojima je vozio svjetski prvak Stenmark
10."Tomi" majoneza, PEZ i Wrigley, današnji Orbit dolazili su iz Kolinske u Sloveniji
11. "Podravka" iz Koprivnice sa Vegetom pokrivala 20% svjetskog tržišta začina, a njihov govedji gulaš bio je i u prehrani nekih stranih armija
12. naša, ''roland'' klasa maline bila je najskuplja na tržištu, a mi smo bili najveći izvoznici
13. ''Zastava'' je proizvodila cca 200.000 automobila godišnje koji su bili 90% od domaćih kooperanata. Danas Zastava proizvodi s ''Fiatom'' model Fiat 600L, ali je omjer ugrađenih dijelova obrnut - 90% je iz uvoza
14. Sarajevski TAS proizvodio je godišnje 40.000 Wolksvagena (Golf)
15. IMV Novo Mesto izbacivalo je godišnje 30.000 Renaulta, danas proizvodi isključivo tvingo model.
16. Cimos je proizvodio Citroena
17. U Prištini se radio Pegueot
18. IDA iz Kikinde proizvodila je godišnje 10.000 Opela ... u njenoj ljevaonici radili su se blokovi za Mercedes, BMW...
19. FAP iz Priboja i TAM iz Maribora proizvodili su teške kamione i šlepere, a kragujevačka Zastava lake transportere..
20. "Ikarbus" je proizvodio autobuse, a TAM mini buseve
21. Tomos iz Kopra proizvodio je mopede i vanbrodske motore ...njihova ''penta'' bila je u ono vrijeme najbolji motor na svijetu
22. Tvornice Lada u Rusiji i -125 pz- u Poljskoj pustili su u pogon, u suradnji s Fiatom, Zastavini stručnjaci
23. Farovi slovenske tvornice "Saturnus" su se osim u Zastavine modele ugrađivali i u Wolksvagen, Opel, Fiat..
24. FRAD u Aleksincu proizvodio je zračne filtere za za Mercedes, Moris, Fiat...
25. HTD iz Ohrida proizvodio je brave, kvake... za auto industriju (između ostalog za cijelu sovjetsku proizvodnju)
26. Priština je proizvodila amortizere za Zastavu, Fiat i Opel
27. Beogradski „21.maj“ (sada ugašen) proizvodio je motore
28. Postojalo je nekoliko tvornica autoguma i akumulatora
29. Jugoplastika iz Splita 40% svoje proizvodnje izvozila je na Evropsko tržište
31. "Prvomajska" Zagreb proizvodila je strugove, bušilice i opremala čitave pogone po svetu
32. IMT je izvezao 20.000 traktora u Egipat
33. Brodogradilišta u Hrvatskoj, Uljanik u Puli i 3. maj u Rijeci, bila su na svjetskoj razini i proizvodila su za strane naručitelje najveće prekooceanske brodove, ali su s njihovih navoza sišli i svi brodovi Jadrolinije
34. "Uljanik" - generatore za te brodove
35. Tvornice "Obod", "Cer", "Gorenje", "Iskra", "Rudi Čajavec", proizvodile su elektro uređaje, televizore, radio aparate, gramofone, kasetofone i bijelu tehniku, a "Borac"- Beograd čak i aparate za espreso
36. Iskrau Sloveniji i Digitron u Istri (u Bujama), još krajem sedamdesetih počeli su sklapati računare
37. EI Niš bio jedan od najboljih svjetskih proizvođača lampi za radio i TV prijemnike (ugrađivao ih je i Philips), a proizvodnju TV prijemnika u boji počeo je prije Sony-a
38. "Insa" iz Zemuna proizvodila je satove
39. Radile su 3 tvornice telefona. Jedan model iz ''Iskre'' proglašen je najboljim na svijetu i izložen je u Newyorškom Muzeju suvremene umjetnosti
40. Postojale su 2 tvornice žarulja - "Tesla" Pančevo i "TIZ" Zagreb, sada nema ni jedne
41. Radile su 3 tvornice šibica, od kojih je ona u Rijeci proizvodila čak i parafinske šibice - sve za izvoz, danas nema ni jedne
42. "Jugodent" iz Vojvodine proizvodio je i izvozio u Afriku i Indiju zubarske stolice
43. "Soko", Mostar proizvodio je u Jugoslaviji projektirane borbene avione (Galeb, Jastreb, Orao, G 4) i helikopter Gazelu (po francuskoj licenci)
44. Zastavin pištolj koristila je američka policija, a lovačka puška bila je najprodavaniji model puške u SAD
45. Tenkovi (po sovjetkoj licenci) su u potpunosti proizvođeni kooperacijom tvornica u Slavonskom Brodu, Kruševcu, Beogradu... samo Kuvajt kupio je više od 1.000 tenkova. Teleoptik je proizvodio žiroskope za cijeli svijet
47. Pored JAT-a postojao je još jedan avioprijevoznik - "Inex adriu" koji je u floti imao 9 Boinga, kupljenih u kompenzaciji za prašku šunku "Crvene Zvezde" iz Kragujevca i rezni alat FRA iz Čačka
48. Farmaceutska industrija snabdijevala je 30% tržišta SSSR, gotovo pola Afrike i Indije ..."Lek", "Krka", "Pliva", "Galenika", "Zdravlje", "Alkaloid"
49. Velik broj impozantnih građevinskih objekata širom svijeta projektirali su i izvodili "Energoprojekt" i bosanski "Energoinvest" - od Asuanske brane, mostova po Africi i čitavih naselja u SSSR, preko bolnica u Libiji, pa do Paname, Zimbabvea..
50. "Šipad" Sarajevo opremao je namještajem sve hotele, bolnice i i druge objekte štgradila u svijetu, a bilo ih je na stotine
51. "Slovenjiales", "Lesnina" i "Meblo" gotovo cijelu proizvodnju izvozili su na zapadno tržište, zahvaljujući kvaliteti i dizajnu
52. "Jelovica" i "Šipad" izvozili su stolariju u Austriju i Italiju
53. Imali smo željezare u Skopju, Smederevu, Sisku, Zenici i Sloveniji, aluminijumske kombinate u Titogradu i Skoplju, tvornicu pocinčanog lima na Kosovu
54. Sevojno je dobilo prvu liniju za plastifikaciju lima u Evropi
56. Litostroj je proizvodio turbine koje su bile ugrađivane u sve velike hidrocentrale svijeta


Отсутен Deni

  • Photo & Light
  • Легенда
  • *****
  • Пораки: 55107
  • Махер
Одг: Рекла Казала IV: Fury Road
« Одговори #6500 на: 06 Јуни 2019, 10:26:13 am »
https://off.net.mk/vesti/biznis/amazon-tera-tenderi-po-balkanski

Цитат
АМАЗОН ТЕРА ТЕНДЕРИ ПО БАЛКАНСКИ
Во тужба пред американските судови Оракл обвинува и нуди нови докази дека нивниот конкурент Амазон му понудил работно место на висок функционер на Пентагон во замена за пишување на условите на тендерот на начин поволен за Амазон. Тендерот е на износ од 10 милијарди долари.


Отсутен Filip MK

  • Редовен
  • ***
  • Пораки: 2616
Одг: Рекла Казала IV: Fury Road
« Одговори #6501 на: 06 Јуни 2019, 10:36:41 am »
Ah ta vremena “socijalističkog mraka” kad smo “umirali od gladi” u “tamnici naroda”

Dakle, šta smo imali u SFRJ?


1. "Levi Srauss" je proizvodio Varteks iz Varaždina
2. "Lee Cooper“ - Beko
3. "Wrangler" se proizvodio u Makedoniji
4. Tenisice "Puma" u Borovu
5. "Adidas" - Planika (Slovenija), ...''Nike'' nije ni postojao, pojavio se tek krajem sedamdesetih
6. "Boss" se radio u Diorku, Kragujevac
7. "Javor" iz Ivanjice proizvodio 20.000 košulja mjesečno za izvoz
8. "22.decembar" proizvodio uniforme za vojsku i policiju
9. "Elan" proizvodio skije na kojima je vozio svjetski prvak Stenmark
10."Tomi" majoneza, PEZ i Wrigley, današnji Orbit dolazili su iz Kolinske u Sloveniji
11. "Podravka" iz Koprivnice sa Vegetom pokrivala 20% svjetskog tržišta začina, a njihov govedji gulaš bio je i u prehrani nekih stranih armija
12. naša, ''roland'' klasa maline bila je najskuplja na tržištu, a mi smo bili najveći izvoznici
13. ''Zastava'' je proizvodila cca 200.000 automobila godišnje koji su bili 90% od domaćih kooperanata. Danas Zastava proizvodi s ''Fiatom'' model Fiat 600L, ali je omjer ugrađenih dijelova obrnut - 90% je iz uvoza
14. Sarajevski TAS proizvodio je godišnje 40.000 Wolksvagena (Golf)
15. IMV Novo Mesto izbacivalo je godišnje 30.000 Renaulta, danas proizvodi isključivo tvingo model.
16. Cimos je proizvodio Citroena
17. U Prištini se radio Pegueot
18. IDA iz Kikinde proizvodila je godišnje 10.000 Opela ... u njenoj ljevaonici radili su se blokovi za Mercedes, BMW...
19. FAP iz Priboja i TAM iz Maribora proizvodili su teške kamione i šlepere, a kragujevačka Zastava lake transportere..
20. "Ikarbus" je proizvodio autobuse, a TAM mini buseve
21. Tomos iz Kopra proizvodio je mopede i vanbrodske motore ...njihova ''penta'' bila je u ono vrijeme najbolji motor na svijetu
22. Tvornice Lada u Rusiji i -125 pz- u Poljskoj pustili su u pogon, u suradnji s Fiatom, Zastavini stručnjaci
23. Farovi slovenske tvornice "Saturnus" su se osim u Zastavine modele ugrađivali i u Wolksvagen, Opel, Fiat..
24. FRAD u Aleksincu proizvodio je zračne filtere za za Mercedes, Moris, Fiat...
25. HTD iz Ohrida proizvodio je brave, kvake... za auto industriju (između ostalog za cijelu sovjetsku proizvodnju)
26. Priština je proizvodila amortizere za Zastavu, Fiat i Opel
27. Beogradski „21.maj“ (sada ugašen) proizvodio je motore
28. Postojalo je nekoliko tvornica autoguma i akumulatora
29. Jugoplastika iz Splita 40% svoje proizvodnje izvozila je na Evropsko tržište
31. "Prvomajska" Zagreb proizvodila je strugove, bušilice i opremala čitave pogone po svetu
32. IMT je izvezao 20.000 traktora u Egipat
33. Brodogradilišta u Hrvatskoj, Uljanik u Puli i 3. maj u Rijeci, bila su na svjetskoj razini i proizvodila su za strane naručitelje najveće prekooceanske brodove, ali su s njihovih navoza sišli i svi brodovi Jadrolinije
34. "Uljanik" - generatore za te brodove
35. Tvornice "Obod", "Cer", "Gorenje", "Iskra", "Rudi Čajavec", proizvodile su elektro uređaje, televizore, radio aparate, gramofone, kasetofone i bijelu tehniku, a "Borac"- Beograd čak i aparate za espreso
36. Iskrau Sloveniji i Digitron u Istri (u Bujama), još krajem sedamdesetih počeli su sklapati računare
37. EI Niš bio jedan od najboljih svjetskih proizvođača lampi za radio i TV prijemnike (ugrađivao ih je i Philips), a proizvodnju TV prijemnika u boji počeo je prije Sony-a
38. "Insa" iz Zemuna proizvodila je satove
39. Radile su 3 tvornice telefona. Jedan model iz ''Iskre'' proglašen je najboljim na svijetu i izložen je u Newyorškom Muzeju suvremene umjetnosti
40. Postojale su 2 tvornice žarulja - "Tesla" Pančevo i "TIZ" Zagreb, sada nema ni jedne
41. Radile su 3 tvornice šibica, od kojih je ona u Rijeci proizvodila čak i parafinske šibice - sve za izvoz, danas nema ni jedne
42. "Jugodent" iz Vojvodine proizvodio je i izvozio u Afriku i Indiju zubarske stolice
43. "Soko", Mostar proizvodio je u Jugoslaviji projektirane borbene avione (Galeb, Jastreb, Orao, G 4) i helikopter Gazelu (po francuskoj licenci)
44. Zastavin pištolj koristila je američka policija, a lovačka puška bila je najprodavaniji model puške u SAD
45. Tenkovi (po sovjetkoj licenci) su u potpunosti proizvođeni kooperacijom tvornica u Slavonskom Brodu, Kruševcu, Beogradu... samo Kuvajt kupio je više od 1.000 tenkova. Teleoptik je proizvodio žiroskope za cijeli svijet
47. Pored JAT-a postojao je još jedan avioprijevoznik - "Inex adriu" koji je u floti imao 9 Boinga, kupljenih u kompenzaciji za prašku šunku "Crvene Zvezde" iz Kragujevca i rezni alat FRA iz Čačka
48. Farmaceutska industrija snabdijevala je 30% tržišta SSSR, gotovo pola Afrike i Indije ..."Lek", "Krka", "Pliva", "Galenika", "Zdravlje", "Alkaloid"
49. Velik broj impozantnih građevinskih objekata širom svijeta projektirali su i izvodili "Energoprojekt" i bosanski "Energoinvest" - od Asuanske brane, mostova po Africi i čitavih naselja u SSSR, preko bolnica u Libiji, pa do Paname, Zimbabvea..
50. "Šipad" Sarajevo opremao je namještajem sve hotele, bolnice i i druge objekte štgradila u svijetu, a bilo ih je na stotine
51. "Slovenjiales", "Lesnina" i "Meblo" gotovo cijelu proizvodnju izvozili su na zapadno tržište, zahvaljujući kvaliteti i dizajnu
52. "Jelovica" i "Šipad" izvozili su stolariju u Austriju i Italiju
53. Imali smo željezare u Skopju, Smederevu, Sisku, Zenici i Sloveniji, aluminijumske kombinate u Titogradu i Skoplju, tvornicu pocinčanog lima na Kosovu
54. Sevojno je dobilo prvu liniju za plastifikaciju lima u Evropi
56. Litostroj je proizvodio turbine koje su bile ugrađivane u sve velike hidrocentrale svijeta


Добро барем имало фабрика за кваки и брави во Македонија, додека државниците на другите републики се испотепаа кај нив да завршат фабриките за коли, камиони, транспортери, електрични уреди, машини, електроника. Да не ја заборавиме и Топилницата над Велес која со децении ја загадуваше почвата и водата со олово и цинк. После Фени во Кавадарци, Југохром во Тетово. Што не ги изградија овие капацитети во Белград, Загреб или негде во Словенија. Цела Словенија се кренала на нозе кога првично било одлучено Искра да се гради во Куманово па поради притисокот КПЈ носи одлука сепак да се изгради во Словенија. Најмалку е инвестирано во Македонија и Косово како регион/покраина.
Претпоставката е мајката на сите заебувања

Присутен vlatko.klp

  • Сениор
  • ****
  • Пораки: 6580
Одг: Рекла Казала IV: Fury Road
« Одговори #6502 на: 06 Јуни 2019, 11:19:07 am »
Па погледни го степенот на образование на просечен човек во Македонија и Словенија тие години и многу работи ќе бидат јасни зошто, што и како. Место земјоделието да биде главна гранка тогаш и сега поради одличната клима на тацна дадена, ние ни тоа не успеваме да го искористиме.

Отсутен Stratro

  • Легенда
  • *****
  • Пораки: 22224
Одг: Рекла Казала IV: Fury Road
« Одговори #6503 на: 06 Јуни 2019, 11:48:02 am »
Шведска е социјализам денес ако не се лажам....

Отсутен achtung

  • Сениор
  • ****
  • Пораки: 6642
Одг: Рекла Казала IV: Fury Road
« Одговори #6504 на: 06 Јуни 2019, 12:08:23 pm »
Ah ta vremena “socijalističkog mraka” kad smo “umirali od gladi” u “tamnici naroda”

Dakle, šta smo imali u SFRJ?


1. "Levi Srauss" je proizvodio Varteks iz Varaždina
2. "Lee Cooper“ - Beko
3. "Wrangler" se proizvodio u Makedoniji
4. Tenisice "Puma" u Borovu
5. "Adidas" - Planika (Slovenija), ...''Nike'' nije ni postojao, pojavio se tek krajem sedamdesetih
6. "Boss" se radio u Diorku, Kragujevac
7. "Javor" iz Ivanjice proizvodio 20.000 košulja mjesečno za izvoz
8. "22.decembar" proizvodio uniforme za vojsku i policiju
9. "Elan" proizvodio skije na kojima je vozio svjetski prvak Stenmark
10."Tomi" majoneza, PEZ i Wrigley, današnji Orbit dolazili su iz Kolinske u Sloveniji
11. "Podravka" iz Koprivnice sa Vegetom pokrivala 20% svjetskog tržišta začina, a njihov govedji gulaš bio je i u prehrani nekih stranih armija
12. naša, ''roland'' klasa maline bila je najskuplja na tržištu, a mi smo bili najveći izvoznici
13. ''Zastava'' je proizvodila cca 200.000 automobila godišnje koji su bili 90% od domaćih kooperanata. Danas Zastava proizvodi s ''Fiatom'' model Fiat 600L, ali je omjer ugrađenih dijelova obrnut - 90% je iz uvoza
14. Sarajevski TAS proizvodio je godišnje 40.000 Wolksvagena (Golf)
15. IMV Novo Mesto izbacivalo je godišnje 30.000 Renaulta, danas proizvodi isključivo tvingo model.
16. Cimos je proizvodio Citroena
17. U Prištini se radio Pegueot
18. IDA iz Kikinde proizvodila je godišnje 10.000 Opela ... u njenoj ljevaonici radili su se blokovi za Mercedes, BMW...
19. FAP iz Priboja i TAM iz Maribora proizvodili su teške kamione i šlepere, a kragujevačka Zastava lake transportere..
20. "Ikarbus" je proizvodio autobuse, a TAM mini buseve
21. Tomos iz Kopra proizvodio je mopede i vanbrodske motore ...njihova ''penta'' bila je u ono vrijeme najbolji motor na svijetu
22. Tvornice Lada u Rusiji i -125 pz- u Poljskoj pustili su u pogon, u suradnji s Fiatom, Zastavini stručnjaci
23. Farovi slovenske tvornice "Saturnus" su se osim u Zastavine modele ugrađivali i u Wolksvagen, Opel, Fiat..
24. FRAD u Aleksincu proizvodio je zračne filtere za za Mercedes, Moris, Fiat...
25. HTD iz Ohrida proizvodio je brave, kvake... za auto industriju (između ostalog za cijelu sovjetsku proizvodnju)
26. Priština je proizvodila amortizere za Zastavu, Fiat i Opel
27. Beogradski „21.maj“ (sada ugašen) proizvodio je motore
28. Postojalo je nekoliko tvornica autoguma i akumulatora
29. Jugoplastika iz Splita 40% svoje proizvodnje izvozila je na Evropsko tržište
31. "Prvomajska" Zagreb proizvodila je strugove, bušilice i opremala čitave pogone po svetu
32. IMT je izvezao 20.000 traktora u Egipat
33. Brodogradilišta u Hrvatskoj, Uljanik u Puli i 3. maj u Rijeci, bila su na svjetskoj razini i proizvodila su za strane naručitelje najveće prekooceanske brodove, ali su s njihovih navoza sišli i svi brodovi Jadrolinije
34. "Uljanik" - generatore za te brodove
35. Tvornice "Obod", "Cer", "Gorenje", "Iskra", "Rudi Čajavec", proizvodile su elektro uređaje, televizore, radio aparate, gramofone, kasetofone i bijelu tehniku, a "Borac"- Beograd čak i aparate za espreso
36. Iskrau Sloveniji i Digitron u Istri (u Bujama), još krajem sedamdesetih počeli su sklapati računare
37. EI Niš bio jedan od najboljih svjetskih proizvođača lampi za radio i TV prijemnike (ugrađivao ih je i Philips), a proizvodnju TV prijemnika u boji počeo je prije Sony-a
38. "Insa" iz Zemuna proizvodila je satove
39. Radile su 3 tvornice telefona. Jedan model iz ''Iskre'' proglašen je najboljim na svijetu i izložen je u Newyorškom Muzeju suvremene umjetnosti
40. Postojale su 2 tvornice žarulja - "Tesla" Pančevo i "TIZ" Zagreb, sada nema ni jedne
41. Radile su 3 tvornice šibica, od kojih je ona u Rijeci proizvodila čak i parafinske šibice - sve za izvoz, danas nema ni jedne
42. "Jugodent" iz Vojvodine proizvodio je i izvozio u Afriku i Indiju zubarske stolice
43. "Soko", Mostar proizvodio je u Jugoslaviji projektirane borbene avione (Galeb, Jastreb, Orao, G 4) i helikopter Gazelu (po francuskoj licenci)
44. Zastavin pištolj koristila je američka policija, a lovačka puška bila je najprodavaniji model puške u SAD
45. Tenkovi (po sovjetkoj licenci) su u potpunosti proizvođeni kooperacijom tvornica u Slavonskom Brodu, Kruševcu, Beogradu... samo Kuvajt kupio je više od 1.000 tenkova. Teleoptik je proizvodio žiroskope za cijeli svijet
47. Pored JAT-a postojao je još jedan avioprijevoznik - "Inex adriu" koji je u floti imao 9 Boinga, kupljenih u kompenzaciji za prašku šunku "Crvene Zvezde" iz Kragujevca i rezni alat FRA iz Čačka
48. Farmaceutska industrija snabdijevala je 30% tržišta SSSR, gotovo pola Afrike i Indije ..."Lek", "Krka", "Pliva", "Galenika", "Zdravlje", "Alkaloid"
49. Velik broj impozantnih građevinskih objekata širom svijeta projektirali su i izvodili "Energoprojekt" i bosanski "Energoinvest" - od Asuanske brane, mostova po Africi i čitavih naselja u SSSR, preko bolnica u Libiji, pa do Paname, Zimbabvea..
50. "Šipad" Sarajevo opremao je namještajem sve hotele, bolnice i i druge objekte štgradila u svijetu, a bilo ih je na stotine
51. "Slovenjiales", "Lesnina" i "Meblo" gotovo cijelu proizvodnju izvozili su na zapadno tržište, zahvaljujući kvaliteti i dizajnu
52. "Jelovica" i "Šipad" izvozili su stolariju u Austriju i Italiju
53. Imali smo željezare u Skopju, Smederevu, Sisku, Zenici i Sloveniji, aluminijumske kombinate u Titogradu i Skoplju, tvornicu pocinčanog lima na Kosovu
54. Sevojno je dobilo prvu liniju za plastifikaciju lima u Evropi
56. Litostroj je proizvodio turbine koje su bile ugrađivane u sve velike hidrocentrale svijeta


Добро барем имало фабрика за кваки и брави во Македонија, додека државниците на другите републики се испотепаа кај нив да завршат фабриките за коли, камиони, транспортери, електрични уреди, машини, електроника. Да не ја заборавиме и Топилницата над Велес која со децении ја загадуваше почвата и водата со олово и цинк. После Фени во Кавадарци, Југохром во Тетово. Што не ги изградија овие капацитети во Белград, Загреб или негде во Словенија. Цела Словенија се кренала на нозе кога првично било одлучено Искра да се гради во Куманово па поради притисокот КПЈ носи одлука сепак да се изгради во Словенија. Најмалку е инвестирано во Македонија и Косово како регион/покраина.
Па и најмалку придонесувале за СФРЈ а многу повеќе добивале ако веќе гледаш така.

Отсутен Mikius

  • Легенда
  • *****
  • Пораки: 10312
Одг: Рекла Казала IV: Fury Road
« Одговори #6505 на: 06 Јуни 2019, 12:21:29 pm »
Точно!
Фонд за неразвиени републики...

Отсутен Filip MK

  • Редовен
  • ***
  • Пораки: 2616
Одг: Рекла Казала IV: Fury Road
« Одговори #6506 на: 06 Јуни 2019, 14:51:20 pm »
Па како ќе придонесат, конкретно Македонија, кога до 1945 сме биле цело време окупирани, провинција, сировинска база. Проблемот е во црвената буржоазија што во тоа време само се гребела за сопствени привилегии а не се залагале за Македонија како еден Ченто. Еден пример: само во Македонија остана незавршен автопатот Е-75.
Претпоставката е мајката на сите заебувања

Отсутен Luki Junior

  • Сениор
  • ****
  • Пораки: 5140
  • The Spartan General
Одг: Рекла Казала IV: Fury Road
« Одговори #6507 на: 06 Јуни 2019, 14:54:15 pm »
Така е, некој друг е крив за сопствената неспособност.  :)
Fehlende Pferde Sterken sind mit Wahnsinn ersetzt.

Отсутен RedEco

  • Сениор
  • ****
  • Пораки: 4631
  • Passat B8
Одг: Рекла Казала IV: Fury Road
« Одговори #6508 на: 06 Јуни 2019, 15:22:22 pm »
nije i koga ke flezeeme vo EU nema da znaeme da izvleceme EU pari  :D  zato sto ke se ispotepaat decinjata na nepismenive SEFOJI NA PARTII (LESINARI) nivnite decinja da idat vo EU u zivoot, luksuz, drogaa :D ...
ps: Slovencite ne bile sposobni na nekoja NATO vezba i ne otisle vo Afganistan, ama nijeeee sme ke najspremnii...
sfe e do sistemot, i pozicijata na popametnite vo nego.

Отсутен Deni

  • Photo & Light
  • Легенда
  • *****
  • Пораки: 55107
  • Махер
Одг: Рекла Казала IV: Fury Road
« Одговори #6509 на: 06 Јуни 2019, 15:35:07 pm »
https://meta.mk/minimalen-popust-na-patarinite-so-elektronska-naplata-za-redovnite-vozachi/

Цитат
Електронската наплата на македонските патарини долж Коридорот 10 ќе стартува во текот на месецов и со неа за прв пат ќе се воведе минимален попуст за редовните корисници на оваа услуга. Со најновата одлука на владата за висината и начинот на наплата на овој надоместок, редовните корисници ќе добијат попусти од 2 до 7 отсто на патарините при надополнувањето на безконтактните картички и таговите како уреди за електронска наплата на патарина.

Електронските картички ќе можат да се купат по цена од 100 денари, додека таговите ќе чинат 1.200 денари. И двата начини на наплата ќе бидат неперсонализирани, што значи дека повеќе возила ќе можат да ги користат, без разлика дали станува збор за правни или физички лица. При надополнувањето на картичките или таговите, возачите ќе добијат попуст од 2 отсто доколку надополнетата сума изнесува од 301 до 10.000 денари, 3 отсто попуст за надополнета сума од 10.001 до 50.000 денари, 5 отсто попуст за надолнета сума од 50.001 до 300.000 денари и 7 отсто намалување на цената за патарина при надополнување на сума од над 300.001 денари.

Сепак, и со најновата одлука на владата нема намалување на надоместокот за извозено растојание. И понатаму патарината ќе изнесува 2,5784 денари по изминат километар по автомобил, која всушност првично беше зголемена со одлуката на претходната влада во 2014 година. Единствено намалување има за мотоциклистите, кои се воведени како посебна категорија на возила, кои ќе плаќаат од 10 до 40 денари поевтина патарина од автомобилите.

Како што веќе пишуваше „Мета“, граѓаните кои во работните денови ќе патуваат меѓу Скопје и Гостивар, во јуни, за својот автомобил, ќе треба да издвојат 5.320 денари за патарини. Со електронската наплата, доколку ја надополнат својата картичка или таг за оваа сума, возачите би заштедиле за патарина 106 денари, односно за овој месечен надоместок ќе треба да издвојат 5.214 денари. На годишно ниво, доколку се патува меѓу Скопје и Гостивар по 19 работни денови во месецот, без електронска наплата возачите на автомобил би платиле 63.840 денари. Со надополнувањето наеднаш на оваа сума еднаш во годината, возачот би заштедил на патарини годишно 3.192 денари или за патарини би платил 60.648 денари.

Од електронскиот начин на наплата на патарините најголема корист ќе имаат компаниите од областа на транспорт на стока и патници, кои секојдневно со автобуси и камиони по неколку пати ги минуваат наплатните рампи во земјава. За оние што не патуваат секојдневно по автопатите, од Јавното претпријатие за државни патишта известуваат дека наредните денови ќе биде пуштена во употреба патарината кај Гевгелија, каде ќе треба да се плати по 100 денари по автомобил за еден правец. За неколку месеци ќе се пушти во употреба и патарината кај Демир Капија, на која надоместокот по автомобил ќе изнесува 80 денари.